Osoba koja ima namjeru da posti, želi da ustane na sehur, pa legne spavati i prespava, ili se probudi a zora je već nastupila. Je li njen post validan?

Jeste. Znači rekli smo da sama činjenica da smo htjeli ustati na sehur je dovoljna kao nijet. Ako elhamdulillah ustanemo, to dobro i jeste. Ali dok smo rekli naveče u jedanaest sati: 'E, sutra ću u četiri sata ili u pola četiri ustati na sehur.' Zašto ustajem? Zato što želim postiti. I nisam ustao. Ostaje ona naša namjera od naveče prije spavanja da smo htjeli ustati na sehur, a samo ustajanje na sehur je bilo s nijetom, želimo postiti. Tako da ako se desi nekome da je želio da ustane na sehur i prespava, samo kada ustane klanjaće svakako sabah i nastaviće postiti, njegov post je ako Bog da validan. Svakako da čovjek prije nego što krene spavati, dobro je da zanijeti da će sutra postiti. Ako bi se desilo da ne ustane na sehur, ako Bog da njegov post je ispravan i validan.