Kada tačno prestaje zabrana rezanja nokata za one koji žele zaklati kurban: prilikom kurban-namaza, klanja kurbana ili akšam-namaza desetog dana zul-hidždžeta?

Rekli smo da postoje vjerodostojni argumenti u kojima je Allahov Poslanik zabranu rezanja nokata i uzimanja dlaka, skraćivanja dlaka sa čovjekovog tijela za osobe koje žele klati kurban, počinje od nastupanja mjeseca zul-hidždžeta, završava sa klanjem kurbana. Znači jasna predaja došla kod imama Muslima da je Allahov Poslanik rekao: 'Sve dok ne zakolje.' Kada čovjek zakolje, onda ove zabrane prestaju. Tako da se ne treba gledati ni na kurban-bajram, niti se gleda na akšam, već se gleda na klanje kurbana. Neko će kurban zaklati ujutro, neko napodne, neko drugi dan, neko treći dan. Znači sve dok se kurban ne zakolje, zabrane ostaju. I ove zabrane se eksplicitno vezuju samo za vlasnika kurbana. Tako da njegova porodica ne potpada pod to, ili ne potpada onaj ko će za njega zaklati. Ako imamo čovjeka koji je vlasnik kurbana, ali on živi u Njemačkoj, u Austriji, u Francuskoj, neko će u Bosni za njega klati, onda se propis odnosi na vlasnika kurbana iz Austrije, iz Njemačke, iz Francuske, a onaj ko za njega kolje, to se na njega ne odnosi, osim ako i taj čovjek ima svoj kurban, kada se onda odnosi propis na njega zbog njegovog ličnog kurbana.