Otac mi je počinio samoubistvo, nije bio musliman. Šta ja kao kćerka mogu napraviti za svoga oca da mu se milostivi Allah smiluje?

Ovdje je riječ nije bio musliman. Je poprilično hajde da kažemo nejasna, ako se misli nije bio musliman doista čovjek umro, deklarisao se kao nemusliman, deklarisao se kao Židov, kršćanin, ne znam ni ja, budista i tako dalje, ako je čovjek počinio samoubistvo i tako se deklarisao u životu, za takvog čovjeka se više ne može ništa učiniti. Znači po konsenzusu islamskih učenjaka čovjek koji je umro kao nemusliman, zatvorena su mogućnosti vrata oprosta takvoj osobi. Za života je dozvoljeno za nemuslimana doviti da mu Uzvišeni Allah subhanehu ve te'ala otvori srce da ga uputi na put istine. E sada ako se ovdje kaže otac mi je počinio samoubistvo i nije bio musliman, ako se doista misli da je to osoba koja se za života deklarisala i umrla na tome kao nemusliman, pripisivala se nekoj drugoj vjeri, sa smrću vi više nemate mogućnost da mu bilo šta pod navodnim znacima za njega učinite. Ako se misli nije bio musliman da nije bio praktičar, da možda nije redovno klanjao, da nije davao zekat, da nije postio, ali deklarisao se kao musliman, išao nekad na bajram, nekad klanjao džumu, nekad klanjao teraviju, nazivao selam, davao sadaku, klao kurban, ako se misli pod tim pojmom to da je čovjek u osnovi bio musliman, deklarisao se kao to, ali eto nije bio praktičar u punom smislu riječi, e za takvu osobu onda nakon smrti je dozvoljeno činiti dobra djela: trajna sadaka, da li će to biti česma, da li će to biti knjiga, da li će to biti mushaf, da li će to biti za džamiju, bilo šta da se da u njegovo ime inšallah je ispravno.